Nedavno je u časopisu Movement Disorders objavljen zanimljiv članak znanstvenika sa Sveučilištu u Bordeauxu, Francuska. Tema članka je moguća povezanost infekcije koronavirusom (COVID-19) i Parkinsonove bolesti.
Opće je poznato kako je SARS-CoV2 oportunistički virus koji izaziva upalu gornjeg dijela dišnog puta, te dovodi do teške upale pluća i neuroloških komplikacija. Bolest koju izaziva se naziva COVID-19 infekcija. Sam virus pripada obitelji koronavirusa, te je veliki RNA virus. Dijeli određene sličnosti s H1N1 sojem virusa influence, posebno jer modificira ljudski imunološki sustav i sprječava adekvatnu obranu organizma. Također je za ove viruse detektirano njihovo svojstvo da uzrokuju ubrzano starenje stanica u živčanom sustavu, tako predstavljajući mogući rizik za razvoj Parkinsonove bolesti.
Nažalost, mnogim našim članovima s dijagnozom Parkinsonove bolesti ne treba posebno napominjati kako su simptomi bolesti raznoliki, od drhtanja ruku i tijela, ukočenosti mišića, usporenog hoda, te čestih padova. Osim ovih, motoričkih, simptoma, u naših bolesnika česti su i depresija, tjeskoba, bol, gubitak osjeta njuha, smetnje spavanja i zatvor. Histološki, u mozgu bolesnika je prisutan gubitak živčanih stanica koji luče signalne molekule (neurotransmitere) zadužene za komunikaciju između živčanih stanica, a od koji je najznačajniji dopamin.
I dalje je velika nepoznanica mehanizam djelovanja SARS-CoV2 u središnjem živčanom sustavu. Činjenica je da su prijavljene brojne manifestacije zahvaćenosti mozga u bolesnika s infekcijom koronavirusom. One se javljaju u 70 do 85% pacijenata i kreću se od glavobolje, smetnji njuha, vrtoglavice, trnaca, slabosti mišića do epilepsije i upale mozga (encefalitisa). Također je pokazano da osobe s pridruženom uznapredovalom Parkinsonovom bolesti imaju veću vjerojatnost da dobiju teški oblik upale pluća prilikom infekcije s SARS-CoV2, kao i da to rezultira smrtnim ishodom. S druge strane, bolesnici koji imaju blagi ili umjereni oblik Parkinsonove bolest nemaju veću vjerojatnost za razvoj težeg oblika koronavirusne infekcije. Ipak, i u tih bolesnika pridružena koronavirusna infekcija može dovesti do pogoršanja simptoma Parkinsonove bolesti (što je viđeno u 59% bolesnika).
Otprije se zna da neki virusi mogu izazvati simptome parkinsonizma u bolesnika. Od poznatijih tu mogućnost imaju HIV, herpes virusi, virusi influence i Zapadnog Nila. Sada se smatra da i SARS-CoV2 virus može dovesti do istih simptoma. Jedan od najčešćih ranih simptoma bolesti je hiposmija (smanjen osjet njuha), koji imaju i bolesnici s aktivnom infekcijom koronavirusom. Njušni živci su i najvjerojatniji put ulaska virusa u mozak bolesnika. Dalje se virus može širiti nesmetano, obzirom da receptor na koji se virus veže sadrže brojne vrste stanica u mozgu. Opisano je nekoliko slučajeva bolesnika koji su razvili jasne smetnje po tipu parkinsonizma i kod kojih je potvrđen gubitak dopaminergičkih neurona koji potvrđuje da se radi o Parkinsonovoj bolesti. Kod istih su bolesnika navedene smetnje nastale 2 do 5 tjedana nakon infekcije koronavirusom. Smatra se da SARS-CoV2 virus potiče otpuštanje upalnih molekula u mozgu, posebno alfa-sinukleina, što onda dovodi do propadanja živačnih stanica u dijelu mozga zvanom bazalni gangliji i nastanka bolesti. Isti virus najvjerojatnije utječe i na centre za disanje i rad srca u moždanom deblu, što je povezano sa zatajenjem disanja i kolapsom u bolesnika s koronavirusnom infekcijom.
U svakom slučaju, bolesnici s Parkinsonovom bolesti pripadaju posebno rizičnoj skupini za razvoj teškog oblika infekcije koronavirusom. Ne samo zbog uglavnom starije životne dobi, već i zbog sklonosti virusa da napada upravo ona mjesta u mozgu koja su povezana sa simptomima Parkinsonove bolesti.
Izvor: Bouali-Benazzouz R, Banazzouz A. Covid-19 Infection and Parkinsonism: Is There a Link? Mov Disord. 2021. PMID: 34080714